Povodom sto četrdesetogodišnjice rođenja ovog velikana hrvatske umjetnosti otvorena je “Retrospektiva Ivana Meštrovića” u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. „Izložba za pamćenje“ kako su je sami autori najavljivali. I doista, kako HRT izvještava nezapamćeno je zanimanje za ovu izložbu. Ravnatelj Picukarić kazao je kako nikada nije bio ovakav interes javnosti za izložbu. Govori kako su susjedne zemlje zainteresirane za organizirane posjete izložbi.
„Klovićevi dvori ovakvu izložbu nisu imali. Zato nam je jako važno da ova izložba dopre do javnosti i da ovaj jedinstven doživljaj do kojeg su došla djela iz svih dijelova Europe i naše zemlje, da ljudi dođu i vide ovaj neponovljiv i jedinstven doživljaj“ rekla je dr. sc. Petra Vugrinec, autorica izložbe.
U organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Galerije Klovićevi dvori okupljen je diljem svijeta razasuti opus proslavljenog kipara, graditelja, publicista, esejista i pjesnika, djela pristigla iz SAD-a, Engleske, Italije, Austrije, Češke, Slovenije, Srbije te ponajviše iz Hrvatske.
Priprema same izložbe trajala je gotovo tri godine, a razgledavanje može trajati satima. Dvjestotinjak izloženih djela zaokružuje povijesnu izložbu o Meštroviću koja bi trebala donijeti i nove poglede na njegovo stvaralaštvo. Ali mnogo više od toga su emocije i iskustvo koje ćete doživjeti posjetom same izložbe. dr.sc. Barbara Vujanović, autorica izložbe u pozivu građanima da dođu vidjeti izložbu kiparstva Ivana Meštrovića naglašava kako vjeruje da će se sva izložena djela doživjeti na drugačiji način kada ih se vidi u zbiru svih njegovih razdoblja.
Od 200 odabranih djela sva ona pristigla iz inozemstva prvi put su izložena u Hrvatskoj, među ostalim “Starica” iz 1908., “Navještenje” iz 1916., “Skidanje s križa”, portret Růžene Zátkove, “Autoportret” iz 1902., a i neka djela iz Narodnog muzeja u Beogradu dugo nisu bila predočena javnosti, kao i nekolicina otkrića iz privatnih zbirki.
Pridružujemo se pozivima za posjetu Retrospektivnoj izložbi Ivana Meštrovića koja je u Klovićevim dvorima u Zagrebu otvorena od 23. studenog 2023. do 3. ožujka 2024.godine.
Povodom 140. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića napravili smo kratko anketno istraživanje među učenicima završnog razreda podstranske osmoljetke s ciljem otkrivanja koliko poznaju Meštrovićev rad.
Prvim pitanjem osnovcima htjeli smo doznati znaju li čiji je najpoznatiji splitski palac. Dojma smo da je manje od dvije trećine točnih odgovora ipak premalo.
Prvim pitanjem osnovcima htjeli smo doznati znaju li čiji je najpoznatiji splitski palac. Dojma smo da je manje od dvije trećine točnih odgovora ipak premalo.  |  |
Drugo iznenađenje je bilo da nikoga palac nije asocirao na rad Ivana Meštrovića, pa smo pitanjima „Tko je autor spomenika?“ i „ Znaš li još neki spomenik koji je napravio isti kipar?“ pokušali pobliže utvrditi poznaju li učenici rad našeg najznačajnijeg kipara. Manje od petine ih je navelo Ivana Meštrovića kao autora spomenika Grguru Ninskom u Splitu, a manje od 5% navodi još jedno djelo ovog velikog umjetnika.
 |  |
Slijede četiri pitanja o četiri poznate povijesne osobe: Marku Maruliću, Ivanu Meštroviću, Borisu Dvorniku i Vladimiru Nazoru. Uz pitanja su bili ponuđeni odgovori: političar, književnik, svećenik, kipar, svetac, hrvatski ban, glumac i liječnik, pa nas je prilično iznenadio relativno mali broj točnih odgovora. Da je Ivan Meštrović bio kipar odgovara neznatno više od polovice učenika.
Pitanjima o muzejima općenito i posjećuju li učenici muzeje dobili smo porazne ali ipak očekivane odgovore, a onda smo htjeli saznati i jesu li učenicima poznati Muzeji Ivana Meštrovića.
Inače Muzeje Ivana Meštrovića osniva Vlada Republike Hrvatske 2007. godine s ciljem očuvanja, istraživanja i promicanja djela i života Ivana Meštrovića, jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika prve polovice 20. stoljeća, koji je djelovao kao kipar, slikar, arhitekt i pisac. Svojom Darovnicom hrvatskome narodu iz 1952. godine Meštrović daruje brojna remek-djela, impresivnu arhitekturu i oplemenjene prostore kojima upravljaju Muzeji Ivana Meštrovića. Sastavnice Muzeja nalaze se u njegovom domu i atelijeru u Zagrebu, obiteljskoj vili galerije Meštrović i obnovljenom renesansnom kaštilcu u Splitu te u Otavicama, rodnom kraju njegove obitelji. U svim ovim prostorima posjetitelji imaju priliku uživati u stotinama njegovih djela.
Tako doznajemo da je svega 7% učenika čulo za Muzeje Ivana Meštrovića, a tek neznatan broj ih je i posjetio Muzeje Ivana Meštrovića.
 |  |
Nakon provedene ankete među učenicima osmih razreda Osnovne škole Strožanac pokušali smo doznati razlog poraznih rezultata o poznavanju lika i djela Ivana Meštrovića.
Usporedbom broja posjetitelja Muzejima objavljenom u godišnjim izviješćima o radu Muzeja Ivana Meštrovića s brojem učenika u Splitsko-dalmatinskoj županiji (izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja – školski e-Rudnik vol. 1) uočavamo da je prosječeno ispod 1% učenika Splitsko-dalmatinske županije uključeno u edukacijske programe Muzeja Ivana Meštrovića. Kada se podatci promatraju na razini Grada Splita dolazimo do zabrinjavajućeg podatka da je godišnje u edukacijske programe Muzeja uključeno svega 2% učenika Grada Splita, što znači da tijekom 12 godina školovanja niti četvrtina učenika Grada Splita nikada neće doći u posjet ili sudjelovati u nekom od edukacijskih programa Muzeja.
| Godina | Posjetitelji učenici i studenti (grupe) | Broj sudionika edukacijskih programa | Broj učenika u Splitsko-dalmatinskoj županiji | Postotak učenika obuhvaćenih edukacijskim programima |
| 2015. | 1576 | 0 | 57915 | 0,00% |
| 2016. | 1738 | 172 | 56892 | 0,30% |
| 2017. | 1767 | 305 | 56009 | 0,54% |
| 2018. | 1888 | 846 | 55301 | 1,53% |
| 2019. | 1048 | 1350 | 54582 | 2,47% |
| 2020. | 194 | 251 | 54039 | 0,46% |
| 2021. | 184 | 164 | 53487 | 0,31% |
| 2022. | 734 | 1037 | 53280 | 1,95% |
Tablica: Usporedba broja učenika u Splitsko-dalmatinskoj županiji s brojem grupnih posjeta učenika i broja sudionika edukacijskih programa u Galeriji Meštrović u Splitu
Daljnjom analizom, može se uočiti da ni jedna turistička agencija koja organizira učenička putovanja (jednodnevne izlete i ekskurzije) u Split nema u itineraru Muzeje Ivana Meštrovića. Isto je i s izletima i ekskurzijama u Zagreb i Hrvatsko zagorje.
Nažalost edukacijski rad u Muzejima Ivana Meštrovića je nedovoljan i ne dolazi do krajnjih korisnika – učenika u mjeri u kojoj bismo htjeli i u kojoj bi polučio značajnije učinke u odgoju novih generacija konzumenata muzejskih sadržaja.
Vratimo se sad „izložbi za pamćenje“ u Klovićevim dvorima i pitanja koja si postavljam: Hoće li izložba povodom 150. godišnjice rođenja Ivana Meštrovića uopće imati publiku? I hoće li izložbu povodom 200. godišnjice imati tko postaviti?
